DOKUMENTARNI FILM "BEŠTE, LJUDI – IDE AUTO"

DOKUMENTARNI FILM BEŠTE, LJUDI – IDE AUTO ( Povijest automobilizma u Hrvatskoj 1898. – 1989. )

bugati

Automobili su, nije novost, odavno i uvelike nadrasli praktične razloge svoga postojanja, i prestali biti samo sredstvo prijevoza ljudi i roba od mjesta A do mjesta B.

Stoga je danas posve uvriježeno i naravno govoriti o socijalnoj fenomenologiji automobila ili, primjerice, o automobilističkoj kulturi. Ukazuje to, među inim, na nezaobilazan utjecaj ovoga izuma u svim područjima društvenog razvoja i njegov nemali doprinos tom istom razvoju.

Jednostavno, nezamislivo je bilo kakvo serioznije proučavanje suvremenih civilizacijskih dosega, razumijevanje povijesnih procesa, niti činjenično utemeljeno projiciranje budućnosti – bez automobila i automobilizma. A to prožimanje, poticanje, pridonošenje, nadahnjivanje, a nerijetko i predvodništvo u pomicanju granica ljudskog znanja i mogućnosti – automobili najizravnije čine već debelo više od stotinu godina.

Tu kakvosno i kolikosno respektabilnu povijest automobilizma Hrvatska, u cijelosti, dijeli sa svijetom. I to ne nužno samo manje-više kaskajući za tim svijetom već, barem povremeno, i inovativno unapređujući automobile i ukupnost promjena koje su oni donijeli.

Upravo ta i takva povijest automobilizma bit će tema scenarija za dokumentarnu televizijsku seriju radnog naslova „BEŠTE LJUDI – IDE AUTO“. Scenarij će biti razvijan, jednim dijelom adaptirajući istoimeno monografsko izdanje (autor: Valentino Valjak; izdavač: Citröen club Croatia; Zagreb 2012.) podnaslovljeno kao „Povijest automobilizma u Hrvatskoj 1898. – 1945.“, a drugim dijelom kao svojevrsni nastavak istraživanja te povijesti u drugoj polovici prošloga stoljeća, pa sve do naših dana.

Automobili su, dakle, nedvojbeno, radikalno, sveobuhvatno i munjevito promijenili život ljudi. A ova dokumentarna serija, u kronologijskom slijedu pratit će povijest automobilizma u Hrvatskoj nastojeći stručno i televizijskom mediju prilagođeno vizualizirati rečenu temu. Imajući na umu kako su automobil i film svojevrsni, ako ne vršnjaci, a onda svakako izumi istog naraštaja.

U tom smislu (kao prostorni kontinuitet i uljudbeni kolektivitet) nabaštinili smo bogat vizualni materijal, bilo u mediju fotografije bilo na filmskoj vrpci. Tako da je povijest automobilizma od samih početaka moguće pratiti i predočavati izravno, bez potrebe za postupkom dokumentarističke rekonstukcije. Tim više što su automobili, kao i dan danas, oduvijek bili poželjan, zahvalan i atraktivan objekt fotografskog i filmskog snimanja. Dobrim dijelom ti snimci su već prikupljeni, skenirani ili locirani tijekom Valjkovog istraživanja za potrebe monografije, ali i za potrebe Muzeja automobila „Ferdinand Budicki“ kojega je Valentino Valjak (sa suradnicima) utemeljio i koji je odnedavno otvoren u Zagrebu kao jedan od najatraktivnijih i najposjećenijih muzejskih postava u metropoli.

Naravno da objavljivanjem monografije i ustanovljavanjem muzeja nije prestalo istraživanje i prikupljanje materijala koje bi osvijetlilo povijest automobilizma na ovim prostorima. Od samih začetaka projekt Ferdinand Budicki predviđa i dokumentarno-filmsko-televizijsku inačicu, sustavno prikupljajući autentičan vizualni materijal, artefakte, memorabilije i slično, iz raznih izvora, od institucija do obitelji i nasljednika pionira automobilizma.

Istočasno već je, za potrebe ovoga serijala, (video kamerom) snimljeno desetak razgovora s osobama koje su neposredni svjedoci davnašnje automobilističke povijesti pa i života i djela Ferdinanda Budickog, začinjavca te povijesti u Zagrebu i Hrvatskoj.

Pa je snimljeni materijal zasigurno dragocjeno i interesantno, vrlo osobno, do sada nigdje viđeno svjedočenje o vremenu i životu prvih automobila, njihovih vlasnika, zagovornika i promicatelja te zaljubljenika u automobilizam. Spomenute su osobe, neumitnom logikom vremena, danas u poodmakloj životnoj dobi i razasute diljem svijeta.

Prikupljeno je i mnoštvo dokumentarnog filmskog materijala na temu automobilizma u Hrvatskoj, od kojih najstariji seže još u 1915. godinu, a dobar dio snimki do sada još nije ugledao svijetlo javnosti. Sve to biti će selektirano i uvršteno u televizijski serijal „BEŠTE, LJUDI – IDE AUTO“.

Vidljivost Hrvatske i njezin kulturni identitet tkan je od glagoljice, predziđa, padobrana, kravate, penkale,... i još mnoštva simboličkih prepoznatljivosti. Ali naša sadašnjost (sa svim njenim dobrim i lošim pojavnostima) pupčano je vezana i za, nedostatno poznati, dio naše gradske i građanske povijesti koju je nemoguće sagledati i rekonstruirati bez poznavanja povijesti automobilizma.

K tome, uvjeren sam kako apostrofiranje podučavajuće funkcije ovoga serijala ni u kom slučaju nije ni glavni ni jedini razlog za njegovu realizaciju. Medijska podatnost teme i njezin dokumentaristički potencijal, razlog su uvjerenju kako će u konačnici ovaj film biti razvijen u zanimljivo i kulturno vrijedno djelo.

DAVOR ŠIŠMANOVIĆ (r. 1964. u Slavonskom Brodu) diplomirani je profesor hrvatskog jezika i književnosti. Zaposlen je u Programu kulture Studentskog centra Sveučilišta u Zagrebu. U okviru SC-a je pokretač, urednik i realizator mnogih projekata.

Suosnivač je i član organizacijskih sastava danas uglednih kulturnih manifestacija. Uređivao je književnu periodiku, kataloge, programske letke, a kao novinar (kolumnist, kritičar, …) surađivao je u tiskanim (Vijenac, Vjesnik, Fokus, Novi brodski list, Glas Slavonije, Homo volans, Zapis HFS-a...) i elektronskim medijima (HR, HTV, portal film.hr, …). Zadnjih desetak godina suuređuje i radi autorske priloge (kao autor, voditelj i/ili novinar) za emisije o filmu HTV-a (Cafe Cinema, Ekran 2000, Kvadar, Savršeni svijet, Posebni dodaci). Bio je član autorske ekipe televizijskih kronika Pulskog filmskog festivala, kao i voditelj press službe istoga festivala.

Dugogodišnji je urednik kataloga Dana hrvatskog filma.

TOP