Srijeda, 18 Rujan 2019 14:50

TV emisija Bešte ljudi ide auto

Televizijske i internetske emisije o sceni klasičnih automobila u svijetu su doživjele veliku ekspanziju u posljednjih desetak godina, a nekolicina onih koje su prikazane ili se još prikazuju na našim televizijskim programima doživjele su prilično visoku razinu popularnosti. Oldtimeri su se definitivno pokazali kao jedna od vodećih televizijskih tema današnjice.

U Hrvatskoj je na ovom planu rađeno vrlo malo. Vrlo rijetki prilozi u općenitijim TV emisijama auto-moto tematike te nekoliko pokušaja ozbiljnijeg predstavljanja u video formatu na YouTube kanalima sve su što imamo. Uočili smo da postoji programska praznina koja razmjerno jednostavno može biti popunjena programom domaće produkcije te snimili nekoliko emisija u trajanju od 45 do 60 minuta s idejom pretvaranja ovog koncepta u redovnu emisiju - serijal.

Naslov emisije je „Bešte ljudi, ide auto“, što se nadovezuje na istoimenu knjigu i niz izložaba koje je tijekom posljednjih šest godina organizirao g. Valentino Valjak, idejni autor emisije, suvoditelj i pokretač Muzeja automobila Ferdinand Budicki. Zajedno s drugim suvoditeljem, g. Dinom Milićem-Jakovlićem, povjesničarom automobilizma i automobilističkim novinarem, u emisiji se prolazi kroz različite teme i aspekte vezane za oldtimersku scenu i povijest automobila.

Većina dosad snimljenih emisija rađene su u sljedećem formatu:

  • općeniti uvod o povijesti modela koji je tema te emisije uz tvorničke i arhivske snimke
  • razgovor u studiju s gostima, vlasnicima dotičnih modela, restauratorima, mehaničarima, predsjednicima klubova…
  • individualizirano predstavljanje u studiju prisutnog primjerka tematiziranog automobila, koje zajedno obavljaju voditelji i gosti
  • dodatne snimke nekoliko primjeraka u vožnji uz popratne komentare o detaljima

Ovaj jednostavan format okosnica je, kojom se služimo kada govorimo o poznatijim, zastupljenijim modelima, no s povećanjem broja snimljenih emisija planiramo sve više i češće odstupati od tog koncepta, raditi kraće priloge o rjeđim i ekskluzivnijim modelima, posjećivati i snimati skupove, muzeje, restauracijske radionice. Kao najavu takvih projekata snimili smo posebnu emisiju o Muzeju oldtimera Presečki u Krapini uz pripadajući razgovor s g. Ivicom Presečkim, predsjednikom HROS-a.

CILJEVI KOJI SE POSTIŽU PROVEDBOM PREDLOŽENOG PROGRAMA

Povijest razvoja automobilizma odražava, na rijetko primjeran način, karakter naše sadašnjice. A, kao malo koje područje ljudskog djelovanja i anticipira konture naše budućnosti. Pa potreba da se naglasi upravo ta, uzročno posljedična vez, prošlosti - sadašnjosti - i budućnosti, temeljna je autorska koncepcijska autorske ekipe.
Vidljivost Hrvatske i njezin kulturni identitet tkan je od glagoljice, predziđa, padobrana, kravate, penkale, Vukovara, Gorana Ivaniševića... i još mnoštva simboličkih prepoznatljivosti. Ali naša sadašnjost (sa svim njenim dobrim i lošim pojavnostima) pupčano je vezana i za, nedostatno poznati, dio naše gradske i građanske povijesti koju je nemoguće sagledati i rekonstruirati bez poznavanja povijesti automobilizma. K tome, uvjeren sam kako apostrofiranje podučavajuće funkcije ovoga serijala ni u kom slučaju nije ni glavni ni jedini razlog za njegovu realizaciju. Medijska podatnost teme i njezin dokumentaristički potencijal, razlog su uvjerenju kako će u konačnici ovaj prijedlog biti realiziran kao zanimljivo i kulturno vrijedno djelo.
Serijom „Bešte ljudi –ide auto“ će biti obrađena i prikazana povijest automobilizma u Hrvatskoj, kao i projekcije razvoja automobilizma u budućnosti. Treba naglasiti kako povijest automobilizma nije samo povijest automobila, već povijest mnogih segmenata društvenog razvoja. Jer automobilizam, negdje više negdje manje, zadire u razna područja ljudskog života. Od građevinsko-infrastrukturnih do estetsko-umjetničkih.

OBRAZLOŽENJE PREDLOŽENOG PROGRAMA KAO JAVNE POTREBE

Automobili kao jedna od najvidljivijih odrednica urbanog rasta i razvoja, fenomen su kojega je nemoguće zaobići pri bilo kojem govorenju i predstavljanju kulture u metropoli. Seerijal koji će sažeti sve ono najvažnije i najzanimljivije o automobilizmu i o automobilima općenito, nedvojbeno je javna potreba kulturne domaće ponude. I to višenamjenski upotrebljiva. Nadalje, ovaj serijal nije tek artistička kreacija, već i edukativni materijal čiji su dijelovi svojevrsna vizualizacija udžbeničkih programa, od osnovnog do visokoškolskog obrazovanja. Potvrđuje to i sve veći broj organiziranih dolazaka učenika i studenata u Muzej automobila Ferdinand Budicki . Nije na odmet spomenuti kako povijest automobila nedvojbeno pokazuje kontinuitet Hrvatske kao prostora koji je u cijelosti (vremenski, tehnološki i uljudbeno) usklađen s razvojem i najznačajnijim izumima čovječanstva.
Sve su dosadašnje emisije snimljene volonterski, bazirane na dobroj volji voditelja, gostiju i ekipe TV Zapad, koja je odradila tehnički dio posla. Sljedeći korak, neophodan za dizanje projekta na višu razinu, uključivanje je financijska podrška koja bi nam omogućila snimanje na udaljenijim lokacijama u Hrvatskoj i, po potrebi okolici, tehnička poboljšanja i sve ostale neophodne uvjete za kvalitetan rad.

Objavljeno u Film
Nedjelja, 14 Prosinac 2014 19:53

Dokumentarni film "Bešte, ljudi – ide auto"

DOKUMENTARNI FILM BEŠTE, LJUDI – IDE AUTO ( Povijest automobilizma u Hrvatskoj 1898. – 1989. )

Automobili su, nije novost, odavno i uvelike nadrasli praktične razloge svoga postojanja, i prestali biti samo sredstvo prijevoza ljudi i roba od mjesta A do mjesta B.

Stoga je danas posve uvriježeno i naravno govoriti o socijalnoj fenomenologiji automobila ili, primjerice, o automobilističkoj kulturi. Ukazuje to, među inim, na nezaobilazan utjecaj ovoga izuma u svim područjima društvenog razvoja i njegov nemali doprinos tom istom razvoju.

Jednostavno, nezamislivo je bilo kakvo serioznije proučavanje suvremenih civilizacijskih dosega, razumijevanje povijesnih procesa, niti činjenično utemeljeno projiciranje budućnosti – bez automobila i automobilizma. A to prožimanje, poticanje, pridonošenje, nadahnjivanje, a nerijetko i predvodništvo u pomicanju granica ljudskog znanja i mogućnosti – automobili najizravnije čine već debelo više od stotinu godina.

Tu kakvosno i kolikosno respektabilnu povijest automobilizma Hrvatska, u cijelosti, dijeli sa svijetom. I to ne nužno samo manje-više kaskajući za tim svijetom već, barem povremeno, i inovativno unapređujući automobile i ukupnost promjena koje su oni donijeli.

Upravo ta i takva povijest automobilizma bit će tema scenarija za dokumentarnu televizijsku seriju radnog naslova „BEŠTE LJUDI – IDE AUTO“. Scenarij će biti razvijan, jednim dijelom adaptirajući istoimeno monografsko izdanje (autor: Valentino Valjak; izdavač: Citröen club Croatia; Zagreb 2012.) podnaslovljeno kao „Povijest automobilizma u Hrvatskoj 1898. – 1945.“, a drugim dijelom kao svojevrsni nastavak istraživanja te povijesti u drugoj polovici prošloga stoljeća, pa sve do naših dana.

Automobili su, dakle, nedvojbeno, radikalno, sveobuhvatno i munjevito promijenili život ljudi. A ova dokumentarna serija, u kronologijskom slijedu pratit će povijest automobilizma u Hrvatskoj nastojeći stručno i televizijskom mediju prilagođeno vizualizirati rečenu temu. Imajući na umu kako su automobil i film svojevrsni, ako ne vršnjaci, a onda svakako izumi istog naraštaja.

U tom smislu (kao prostorni kontinuitet i uljudbeni kolektivitet) nabaštinili smo bogat vizualni materijal, bilo u mediju fotografije bilo na filmskoj vrpci. Tako da je povijest automobilizma od samih početaka moguće pratiti i predočavati izravno, bez potrebe za postupkom dokumentarističke rekonstukcije. Tim više što su automobili, kao i dan danas, oduvijek bili poželjan, zahvalan i atraktivan objekt fotografskog i filmskog snimanja. Dobrim dijelom ti snimci su već prikupljeni, skenirani ili locirani tijekom Valjkovog istraživanja za potrebe monografije, ali i za potrebe Muzeja automobila „Ferdinand Budicki“ kojega je Valentino Valjak (sa suradnicima) utemeljio i koji je odnedavno otvoren u Zagrebu kao jedan od najatraktivnijih i najposjećenijih muzejskih postava u metropoli.

Naravno da objavljivanjem monografije i ustanovljavanjem muzeja nije prestalo istraživanje i prikupljanje materijala koje bi osvijetlilo povijest automobilizma na ovim prostorima. Od samih začetaka projekt Ferdinand Budicki predviđa i dokumentarno-filmsko-televizijsku inačicu, sustavno prikupljajući autentičan vizualni materijal, artefakte, memorabilije i slično, iz raznih izvora, od institucija do obitelji i nasljednika pionira automobilizma.

Istočasno već je, za potrebe ovoga serijala, (video kamerom) snimljeno desetak razgovora s osobama koje su neposredni svjedoci davnašnje automobilističke povijesti pa i života i djela Ferdinanda Budickog, začinjavca te povijesti u Zagrebu i Hrvatskoj.

Pa je snimljeni materijal zasigurno dragocjeno i interesantno, vrlo osobno, do sada nigdje viđeno svjedočenje o vremenu i životu prvih automobila, njihovih vlasnika, zagovornika i promicatelja te zaljubljenika u automobilizam. Spomenute su osobe, neumitnom logikom vremena, danas u poodmakloj životnoj dobi i razasute diljem svijeta.

Prikupljeno je i mnoštvo dokumentarnog filmskog materijala na temu automobilizma u Hrvatskoj, od kojih najstariji seže još u 1915. godinu, a dobar dio snimki do sada još nije ugledao svijetlo javnosti. Sve to biti će selektirano i uvršteno u televizijski serijal „BEŠTE, LJUDI – IDE AUTO“.

Vidljivost Hrvatske i njezin kulturni identitet tkan je od glagoljice, predziđa, padobrana, kravate, penkale,... i još mnoštva simboličkih prepoznatljivosti. Ali naša sadašnjost (sa svim njenim dobrim i lošim pojavnostima) pupčano je vezana i za, nedostatno poznati, dio naše gradske i građanske povijesti koju je nemoguće sagledati i rekonstruirati bez poznavanja povijesti automobilizma.

K tome, uvjeren sam kako apostrofiranje podučavajuće funkcije ovoga serijala ni u kom slučaju nije ni glavni ni jedini razlog za njegovu realizaciju. Medijska podatnost teme i njezin dokumentaristički potencijal, razlog su uvjerenju kako će u konačnici ovaj film biti razvijen u zanimljivo i kulturno vrijedno djelo.

DAVOR ŠIŠMANOVIĆ (r. 1964. u Slavonskom Brodu) diplomirani je profesor hrvatskog jezika i književnosti. Zaposlen je u Programu kulture Studentskog centra Sveučilišta u Zagrebu. U okviru SC-a je pokretač, urednik i realizator mnogih projekata.

Suosnivač je i član organizacijskih sastava danas uglednih kulturnih manifestacija. Uređivao je književnu periodiku, kataloge, programske letke, a kao novinar (kolumnist, kritičar, …) surađivao je u tiskanim (Vijenac, Vjesnik, Fokus, Novi brodski list, Glas Slavonije, Homo volans, Zapis HFS-a...) i elektronskim medijima (HR, HTV, portal film.hr, …). Zadnjih desetak godina suuređuje i radi autorske priloge (kao autor, voditelj i/ili novinar) za emisije o filmu HTV-a (Cafe Cinema, Ekran 2000, Kvadar, Savršeni svijet, Posebni dodaci). Bio je član autorske ekipe televizijskih kronika Pulskog filmskog festivala, kao i voditelj press službe istoga festivala.

Dugogodišnji je urednik kataloga Dana hrvatskog filma.

Objavljeno u Film

Monografija BEŠTE, LJUDI – IDE AUTO (Povijest automobilizma u Hrvatskoj 1898. -1945.) prva je cjelovita knjiga o automobilizmu u Hrvatskoj. Nastaje na osnovi višegodišnjeg istraživanja svih dostupnih izvora i razgovora s desecima članova obitelji začetnika hrvatskog automobilizma. 

Prva analiza povijesnog, sociološkog i gospodarskog učinka automobila na društvo u hrvatskim zemljama (Hrvatska, Slavonija, Istra i Dalmacija) u kontekstu svih država u kojima su se nalazile od 1898. do 1945. (Austro-Ugarska monarhija, Kraljevina SHS, Kraljevina Jugoslavija, Kraljevina Italija, Rijeka i NDH).

Cilj knjige je revitalizirati premalo poznati dio naše nacionalne povijesti i dati uvid u prvo pionirsko razdoblje začetaka automobilizma na ovim prostorima. Prikazati u novom svjetlu najznačajnije događaje i ličnosti.

Promocija monografije BEŠTE, LJUDI – IDE AUTO  (Povijest automobila u Hrvatskoj 1898. -1945.) održana je dana 14. lipnja 2012. u Galeriji Kristofora Stankovića u Gradskoj skupštini Grada Zagreba.

Monografija se može kupiti u knjižarama Ljevak, Algoritam i Školska knjiga u svim većim hrvatskim gradovima ili na 099 /2290-161.

format: 270 x 240 mm
korice: tvrdi uvez
datum izdavanja 7.5.2012.
broj stranica: 345
fotografija i ilustracija: 480
kartica teksta: 250

cijena: 400 kn

Objavljeno u Knjiga